Hrvatske fantasy knjige – zašto sam počeo pisati sagu Peti Bog?

Hrvatske fantasy knjige su jako podcijenjeni žanr u Hrvatskoj, a i općenito u regiji. Teško je navesti neki specifičan razlog zašto, ali meni osobno se čini da je jedan od razloga što se svašta treba u pojam “fantasy” i onda ne dobijete pravu sliku toga što se u Hrvatskoj uopće nude unutar fantasy-a ili po naški fantastike.

Što su hrvatske fantasy knjige?

Hrvatske fantasy knjige su, po definiciji, knjige domaćih autora koje kroz žanr fantastike stvaraju priče o izmišljenim svjetovima, neobičnim bićima, magiji, junacima i sukobima koji nadilaze granice svakodnevnog života. Kao i fantasy knjige iz drugih dijelova svijeta, mogu biti smještene u potpuno izmišljene svjetove, ali mogu se oslanjati i na stvarne povijesne događaje, mitologiju, legende, kulturu i krajolike koji su autoru bliski. Ono što ovdje može biti mali problem, i meni osobno je problem, što se onda u fantastiku stavi i sve ostalo što ima bilo kakve “nerealne” elemente.

Pritom „hrvatske“ ne mora nužno značiti da se radnja događa u Hrvatskoj. Važno je da je riječ o djelu hrvatskog autora ili autorice, odnosno o fantasy priči koja nastaje unutar hrvatskog govornog i književnog prostora.

Kako fantastika na hrvatskom pokriva vrlo širok pojam, privukla me mogućnost da mogu povećati broj knjiga hrvatske fantastike u pod žanru koji je dosta malo zastupljen a to je epska fantastika na hrvatskom. Ovaj žanr omogućuje autoru da stvori vlastita pravila, svjetove i likove, ali istovremeno kroz potpuno izmišljenu priču govori o stvarnim ljudskim iskustvima poput straha, prijateljstva, gubitka, ljubavi, ambiciji i izborima koje donosimo.

Zato na hrvatske fantasy knjige ne gledam samo kao na domaću verziju stranog fantasyja. One mogu biti prostor u kojem hrvatski autori stvaraju vlastite svjetove i priče, iz vlastitih iskustava i utjecaja, a istovremeno ih pišu na jeziku koji je blizak domaćim čitateljima. Upravo iz te ideje nastale su i moje fantasy knjige.

Zašto sam počeo pisati fantasy?

Kao što sam gore spomenuo, oduvijek sam smatrao da je u našem govornom području premalo zastupljen žanr epske fantastike i high fantasy knjiga. Cijelo tržište epskog fantasy-a je preplavljeno je knjigama koje su bazirane na anglosaksonskim i nordijskim mitovima. Ima dakako i utjecaja grčke i egipatske mitologije. Ovime ne mislim da su takve knjige loše, ne dapače. Mnoge takve knjige koje su došle s engleskog govornog područja su utemeljile žanr epske fantastike i utrle put autorima koji su počeli stvarati svoje svjetove.

Ali ono što mi posebno nedostaje je epski fantasy nadahnut slavenskom mitologijom. I tu sam se pronašao. Pisati slavenski epski fantasy za mene je posebno važan. Ta vrsta temelja za fantasy knjige je jako malo zastupljen. Ili pak ga opet pišu neki autori iz zapadnog svijeta i prilagođavaju to zapadnjačkim tropima.

Ne kažem da nema knjiga sa elementima slavenske fantastike, ali nažalost najveći dio njih su isfurane priče o vampirima i vukodlacima. Vampiri i vukodlaci su, u danas poznatom obliku, došli iz slavenske mitologije i priča. (Iako vukodlaci potječu još iz Epa o Gilgamešu, oko 2100. godine pr. Kr., i priči o kralju Likaonu iz Grčke). Najpoznatiji je svakako grof Drakula, inspirirani su vlaškim knezom iz 15. stoljeća Vladom III. Drakulom, iako to nije najstarji vampir nego Jure Grando it sela Kringa u Istri a tu je i priča o Savi Savanoviću iz sela Zarožja, iako mnogo kasnije.
Uz iznimku Vješca, Andrzeja Sapkowskog, ostatak slavenske mitologije u uglavnom prikazan s minijaturnim elementima koji se koriste jer zapadnjacima zvuče egzotično.

Ja sam poželio nešto drugačije, nešto gdje slavenska bića iz mitova i noćnih mora predstavljaju nešto čega se bojite kada ulazite u mračnu šumu. Poželio sam priču koja ne spominje nordijske bogove, nego one podosta zaboravljene: slavenske bogove.

Kako nastaju moje fantasy knjige?

Pojavi se priča u glavi i počnem pisati. Sjednem za računalo kada god je to moguće, a to nije mnogo vremena. Ponekad je posebno frustrirajuće koliko malo vremena za to imam i koliko sporo tipkam pa priča koja želi van treba i nekoliko mjeseci da završi kao verzija prvog, često vrlo lošeg drafta.

Moj fantastični svijet je golem, i raste cijelo vrijeme. Kada smislim jednu priču, ne volim imati rupe i nelogičnosti, pa tada stvaram pozadinske priče za likove koji pomažu glavno liku i zapletima. Time nastaje velika količina materijala koji onda mogu koristiti da napišem nove knjige. I tako unedogled.

O čemu govore moje fantasy knjige?

Ovog trenutka, dok ovo piše, izdao sam trilogiju saga Peti Bog. Trebalo je preko dvadeset godina da se taj projekt završi.

Crni zmajevi – početak sage Peti Bog, u kojem se u svijet L’ven vraća Hagala, moćna čarobnica, koja je nakon tisućljetnog izgnanstva u drugi svijet spoznala još veće moći od onih s kojima je bila prognana. Sada se vraća i nije sama, jer za sobom dovodi zmajeve iz drugog svijeta da joj pomognu pokoriti L’ven, svijet koji ju je prognao. Svijet koji ju je izdao. No bogovi koji vladaju L’venom imaju svoje planove i ne njezin put stavljaju četiri muškarca koji zajedno predstavljaju prepreku kakvu nije očekivala.
Magija duše – saga se nastavlja time da četvero ljudi napokon shvaća da se na L’venu događa nešto veće od svih njih zajedno, i da su oni nekako upleteni u sve to. Njih četvorica svaki, svojim rukama, ostvaruje uspjeh i dolaze do moći i pozicija koje su još nedavno samo sanjali, ali s time dolaze i sve veći izazovi. Hagala sakuplja golemu vojsku i osvaja gotovo cijeli jedan kontinent i ne misli stati u osvajanjima. U međuvremenu u igru ulazi totalno nepoznat narod, za koji jedan mladi druid riskira sve da ih spasi, a mladi čarobnjak upoznaje magiju koja ne slijedi pravila i koja može proždrijeti sve i svakoga.
Vrata – Krajnji plan Hagale je poznat: otvoriti sakrivena Vrata kroz koja u L’ven može ući prastaro, izgnano božanstvo, koje će, vjerojatno, uništiti cijeli L’ven svojim dolaskom. Svijetom se kreću vojske kakve povijest nije vidjela. Jedna želi pomoći Hagali, a druga spriječiti je. Koja će uspjeti?

Nakon što sam završio trilogiju saga Peti Bog, ostalo mi je mnogo materijala. Posebno onih koje sam napisao da bih razvio karakterne osobine i povijest glavnih likova, a i nekih sporednih. Tada sam odlučio da od toga napravim serijale kratkih novela.
Počeo sam pisati serijal kratkih novela “Sjenina pjesma” koja prati Herberta, jednog od četvorice likova iz sage Peti Bog.

Zašto pisati fantasy na hrvatskom jeziku?

Fantasy knjige na hrvatskom jeziku je bio veliki izazov. Čak i danas dok pišem se uhvatim da razmišljam na engleskom dok pišem. Pročitao sam toliko fantasy knjiga pisanih engleskim jezikom, da mi ponekad nedostaje vokabular na hrvatskom i uhvatim se da pišem engleske konstrukcije rečenica.
Zato sam odlučio pisati na hrvatskom jer smatram da toga jednostavno nedostaje. Nečeg originalno našeg, domaćeg, hrvatskog. Izvornog. To ne znači da ne želim da ljudi čitaju velike knjige epske fantastike nego samo da smatram da tržište treba nešto naše domaće a da je epska fantastika.
Pritom dakako mislim na klasičan sword&sorcery epski fantasy, a ne sve ono drugo što se trpa i gura u hrvatske fantasy knjige. Ne kažem da to nisu dobre knjige, ali ja ne volim kada pretražujem fantasy knjige na hrvatskom a prikažu mi se prijevodi mračne romantike gdje se jedna šesnaestogodišnjakinja zaljubi u vampira od sedamsto godina, a spašava ju vukodlak visok dva metra. Da, kod nas to spada u fantasy.

Što hrvatski fantasy može ponuditi čitateljima?

Hrvatske fantasy knjige mogu ponuditi nešto malo drugačije štivo. Hrvatski fantasy čitateljima prije svega može ponuditi nove priče i svjetove, ali i nešto što je često teško pronaći u stranoj fantasy književnosti: perspektivu domaćih autora. Iako fantasy ne poznaje granice, svatko tko piše ovaj žanr u njega unosi vlastita iskustva, ideje, kulturu i način gledanja na svijet.
To može biti posebno zanimljivo kada se fantasy poveže s motivima koji su nam bliski. Hrvatska i šira slavenska tradicija imaju mnoštvo mitova, legendi, povijesnih događaja i neobičnih priča koje mogu poslužiti kao inspiracija za stvaranje potpuno novih svjetova. Čak i kada knjiga nije izravno povezana s hrvatskom mitologijom ili poviješću, domaći autor može fantasyju pristupiti iz perspektive koja će hrvatskom čitatelju biti drugačija i prepoznatljiva.

Još jedna vrijednost hrvatskog fantasyja je sam jezik. Čitanje fantasyja na hrvatskom omogućuje autoru da koristi izraze, opise i način pripovijedanja koji prirodno pripadaju našem jeziku. Za mene je upravo to jedan od zanimljivih dijelova pisanja, uzeti žanr koji često povezujemo s velikim svjetskim autorima i pronaći način da na hrvatskom jeziku ispričam priču koja će čitatelja odvesti u neki drugi svijet.

Ali možda je najvažnije ono što fantasy uvijek treba ponuditi, bez obzira na to odakle autor dolazi: dobru priču. Svijet može biti potpuno izmišljen, likovi mogu biti nadnaravna bića, a radnja se može odvijati stotinama ili tisućama godina od našeg vremena, ali teme u središtu priče i dalje mogu biti vrlo stvarne.
Upravo zato vjerujem da hrvatski fantasy ne treba pokušavati biti kopija velikih stranih fantasy serijala. Njegova vrijednost može biti u tome da domaći autori stvaraju vlastite svjetove, vlastite likove i vlastite priče – na način koji je njima prirodan.
To je ujedno i ono što sam želio postići svojim knjigama: uzeti ono što volim kod fantasyja i od toga stvoriti nešto svoje.

Kome su namijenjene moje fantasy knjige?

Kada sam počeo pisati, smatrao sam da će moje knjige čitati uglavnom muška publika. Ona publika koja je možda igrala Dungeons & Dragons (ili moćda još igra) i slične igre. Oni koji su čitali klasike epskog fantasy-a poput Tolkiena, Ursule Le Guin, Roberta Jordana, tada Williamsa, Brandon Sandersona, Terry Brooksa zatim Margaret Weis, Tracy Hickman, R.A. Salvatorea ili Ed Greenwooda i mnoge druge. Ja sam čitao takve knjige i poželio napisati nešto takvo, ali sa slavenskim temeljima.
To ne znači da moje knjige ne mogu čitati i žene. U stvari dosta ih je i pročitalo i od njih sam dobio bolje komentare nego od nekih muških čitatelja.

Gdje možete pronaći moje knjige?

Moje knjige možete pronaći uglavnom samo online. Zašto? Jer sam koristio uslugu print-on-demand. Knjige nisu tiskane unaprijed, pa ne mogu biti dostupne u knjižarama širom Hrvatske, nego su knjige dostupne na brojnim online servisima na kojim odaberete knjigu, a ona se tiska onog trena kada vi naručite.
Taj model sam odabrao jer nemam mogućnosti spremanja knjiga.

Ako tražite hrvatske fantasy knjige, a posebno vas zanimaju epska fantastika, sword & sorcery, veliki izmišljeni svjetovi i priče nadahnute slavenskom mitologijom, saga Peti Bog nastala je upravo iz želje da takvog sadržaja na hrvatskom jeziku bude više. Nije mi bila namjera napraviti kopiju fantasyja koji sam čitao na engleskom jeziku, nego uzeti ono što volim kod epske fantastike i spojiti ga s vlastitim svijetom, likovima i slavenskim mitološkim nadahnućem.

Saga Peti Bog tako je moj pokušaj da ponudim nešto drugačije unutar hrvatske fantasy književnosti. Kroz trilogiju Crni zmajevi, Magija duše i Vrata izgradio sam svijet L’ven koji se tijekom priče širi, zajedno s njegovom poviješću, narodima, bogovima, magijom i likovima. Nakon trilogije nastavio sam širiti taj svijet i kroz serijal kratkih novela Sjenina pjesma, koji prati Herberta, jednog od likova iz sage.

Ako vas zanimaju fantasy knjige hrvatskih autora, epska fantastika na hrvatskom jeziku ili priče koje fantasyju pristupaju iz slavenske perspektive, možda je upravo to razlog da pružite priliku domaćem fantasyju. Hrvatska fantasy književnost ne mora biti velika da bi ponudila velike svjetove. Dovoljno je da postoje autori koji ih žele stvarati i čitatelji koji ih žele istraživati, a ja ću svoj svijet L’ven nastaviti graditi i pričati njegove priče.